newyorčanka: the blog

January 21, 2008

Obožavam moje dijete

Filed under: Prinicipessa — Lidija @ 8:56 pm

Doveo Tom večeras dijete doma i pričamo o mojim ogledalima i novom namještaju i pohvali se on meni da ima televizor od 58 inča (cca 1.5m) koji mu je dao stric jer je kupio novu plazmu. (Ja sam već znala za to jer je jučer Grandpa bio kod nas popodne na kavi pa mi je ispričao da su selili televizore.)

Uglavnom.

Priča on kako je jučer navečer sav ponosan doveo dijete doma i uključio joj to čudo od televizora da je impresionira. (Raniji televizor mu je bio “samo” oko 120cm.)

Mala je pogledala televizor, pogledala njega, još jednom pogledala televizor i flegma rekla: “Moj doma je veći.”
:-D

delicious | digg | reddit | facebook | technorati | stumbleupon | chatintamil

12 Comments »

  1. hehee :) taj vaš doma će malo tko nadmašit. a i tata je neki kad je ide impresionirat veličinom tevea-pih!
    ali ozbiljno, ta vaša zidna televizija me oduševi kad god je se sjetim, nije mi to nikad prije palo na pamet a ideja je briljantna! kad se onako zaozbiljno negdi uselim i p5riuštim si nešto tehnike, pravim isto! :))

    Comment by Rusulica — January 21, 2008 @ 9:40 pm

  2. Ha, ha! Jadan tata. :) Mogu zamisliti tatinu facu, najvjerojatnije jedna iz kolekcije “speechless”.

    Comment by Mila — January 22, 2008 @ 1:56 am

  3. :-D jadan tata, mora se boriti s projektorima… :-)))

    Comment by Mirela — January 22, 2008 @ 3:02 am

  4. ahahahahahahahahahahahahahahahahahaha, plačeeeeeeeeeem :D :D :D

    Comment by Ribac — January 22, 2008 @ 6:13 am

  5. @mirela - tata je moderni sancho panza! :-D

    Comment by Lidija — January 22, 2008 @ 6:49 am

  6. ha ha ha! :-) pametno dijete!bravo!

    Comment by nikolina — January 22, 2008 @ 9:32 am

  7. :-)))))))))) daj ga posalji u nizozemsku da ima sanse protiv vjetrenjaca! :-D

    Comment by Mirela — January 22, 2008 @ 11:25 am

  8. ma ljubim je u celo!!!

    Comment by juliere — January 22, 2008 @ 11:41 am

  9. I sto reci na to?
    Amelia - Daddy -1:O

    Comment by Zvrk — January 22, 2008 @ 12:01 pm

  10. @all - tom i ja smo oboje jaki na jeziku i “verbalni boks” nam je jedan od najdrazih sportova, no jucer smo se morali sloziti da nas dijete vec sad ponekad nokautira tako da se za desetak godina stvarno imamo cemu veseliti…

    Comment by Lidija — January 22, 2008 @ 12:05 pm

  11. Bravo malo tetkino!!!

    Comment by Đ — January 23, 2008 @ 10:19 am

  12. :-D ha-ha-ha, mala mu je tak’ dobro spustila, sigurna sam da se u tom trenutku nije tome nimalo nadao. :-)))) ah, ameri, glavno da je ogromno. :-)

    Comment by sandy — January 23, 2008 @ 4:32 pm

RSS feed for comments on this post. TrackBack URL

Leave a comment

Copyright Lidija Markes