Ovaj tjedan iz NYC (2): Njujorški fakulteti
Vjerojatno najčešće pitanje koje dobijam u e-mailovima od čitatelja jest o studiju u Americi. Što, kako, gdje… i koliko to košta? Nemoguće je odgovoriti na sva pitanja, ali moguće je bar započeti.
Najvažnije je znati da u Americi postoje javni i privatni fakulteti. Najveća razlika među njima je u cijeni jer se javna sveučilišta djelomično financiraju iz gradskih ili državnih proračuna te su time daleko pristupačnija. Titula “privatnog” sveučilištu nikako ne garantira kvalitetu i kao kod svake druge velike odluke, važno je dobro provjeriti i istražiti opcije.
Još jedna česta miskoncepcija je da između university i college postoji kakva razlika u visini ili kvaliteti obrazovanja, što je apsolutno netočno, kao i tvrdnje koje sam imala prilike pročitati da je B. Sc. bolja diploma od B. A. Razlika između Bachelor of Science i Bachelor of Arts je u broju Liberal Arts and Sciences kredita. Za B. A. student mora skupiti najmanje 90 LAS kredita, dok ih je za B. Sc. potrebno najmanje 60. Liberal Arts se obično definiraju kao predmeti koji uče i proučavaju teoriju (književnost, matematika, povijest, biologija), dok predmeti koji uče praktičnu primjenu nisu Liberal Arts (strojarstvo, komunikacija, tjelesni).
I, da, diploma iz matematike nije uvijek B. Sc., ona je nekad B. A. (N.B. Zbog komentara, kratko objasnjenje. Cista matematika je B.A. Primjenjena matematika je B. Sc.)
Za prijavu na studij je uglavnom potrebno priložiti slične dokumente na svim školama. Ako se prijavljuje kao freshman (bez ikakvog prethodnog studentskog iskustva), obično je potrebno nešto više informacija nego ako se prijavljuje kao transfer student.
Što treba za prijavu?
Rezultat na SAT (Scholastic Assessement Test)
Srednjoškolske diplome (zapečaćeni originali i ovlašteni prijevod ako originali nisu na engleskom)
Rezultati na TOEFL (Test of English as Foreign Language) ako je srednja škola završena u govornom području koje nije englesko
Esej
Lista izvanškolskih aktivnosti, priznanja, uspjeha
Ispunjen Application Form
Application Fee (u rasponu od $50 do $120)
Sveučilišta u NYC? Izbor je ogroman! Evo nekih od najvećih:
Columbia University
Fordham University
New York University
New School For Social Research
St. Johns University
Pace University
Yeshiva University
I, naravno, za nas s nešto plićim džepom, javna njujorška sveučilišta:
The City University of New York (moja alma mater, poznat kao poor man’s Harvard)
State University of New York
Dok je Columbia daleko najprestižnije sveučilište u New Yorku i njegova jedina ivy league school, ostale privatne škole nalaze se na različitim mjestima na ljestvici kvalitete. NYU, sa školarinom od oko $34,000 sve se češće kritizira zbog party school atmosfere. Pace University, nakon što su (po mom mišljenju potpuno neopravdano i potpuno neutemeljeno) digli cijenu školarine na oko $30,000 imaju problema s premalim brojem upisanih studenata i prijete im protesti da se smjeni dekana zbog megalomanskih namjera.
Kao javno sveučilište, City University i njegovih 17 fakulteta (šest ih je community colleges koji daju Associate’s diplome, a jedanaest ih je senior colleges gdje se dobija Bachelor’s) je daleko jeftinija opcija sa školarinom od $4,000 na godinu (za međunarodne studente i studente koji žive izvan NYC, školarina je $360 po kreditu, znači malo više od $8,000 na godinu za redovni studij), s nekim izuzetno kvalitetnim školama kao što su Hunter College, Baruch College ili Queens College.
Pitanja su, kao i uvijek, dobrodošla!
dosta mi je što se mučim sa svojim fakultetom još i ovo… uf, ode moj mozak
Comment by ribac — January 21, 2007 @ 8:28 am
Da jos dodam - neka sveucilista placaju (ili subvencioniraju) tuition svojim (naj)boljim studentima. Jedno takvo sveuculiste je University of Washington u Seattleu. Imaju love, sama savezna drzava ima love, a svi su okrenuti na blago socijalisticku stranu (u usporedbi s ostatkom USA :-D).
Comment by Mirela — January 21, 2007 @ 11:47 am
Sto si studirala?
Mozda si pisala, ali ne znam gdje naci.
Da li si si sama placala ili si imala stipendiju?
Ovdje za B A trebas 360 points, s tim da studiranje dode oko £500-£600 per 60 points.
Comment by zvrk — January 21, 2007 @ 2:36 pm
@ribac - skola je veselje, ne muka!
@mirela - a, joj, kud bi jos i stipendije strpala u to. i ovako sam jedva stala. u pravu si, postoji mnogo vrsta stipendija i financijke pomoci. (note to self: write a post about financial aid and scholarships)
@zvrk - ja sam bila dual major, imam b.a. in communication and international politics (with honors in both! :-D)
kad sam upisivala, obitelj za koju sam radila mi je ponudila da ce mi platiti prve dvije godine studija da ostanem kod njih kao au pair. no, ja sam odmah kad sam primljena dobila i stipendiju za prve dvije godine na osnovu ocjena iz srednje skole. na prvoj godini sam se prijavila (i dobila) jos dvije akademske stipendije (belle zeller scholarship, thomas w. smith academic fellowship) koje su me financirale do kraja studija. tako da su oni mene u principu placali da hodam na faks…
kod nas za b.a. (ili b.s.) treba 120 kredita, sad je cijena na cuny $360 za kredit za medunarodne studente (na privatnim skolama je $700+). kad sam ja studirala (prije 9-11) je bilo malo drugacije pa se placala skolarina za semesetar, a moglo se upisati 12 do 18 kredita. ja sam, naravno, upisivala po 18 (6 predmeta) da sto prije zavrsim, pa sam diplomirala u tri i pol godine s jos nekih desetak kredita viska…
Comment by Lidija — January 21, 2007 @ 4:08 pm
Eto i ja sam bila u zabludi - nikad mi ne bi palo na pamet da je matematicar B.A.
Comment by Atlantik — January 21, 2007 @ 9:01 pm
@atlantik - pure math je b.a. applied math (calculus, statistics, etc) je b.s.
Comment by Lidija — January 22, 2007 @ 5:40 am
Mi smo prosle godine tek dobili bachelor ali nije bas obljubljen, mozda mora postati jasnije medju studentima sto je to i cemu sluzi. Studiranje je zasad besplatno, osim pristojbi od nekih 240 eura na pola godine ali u njima je karta za cijelu regiju za javni prijevoz i sto cuda, koja bi sama bez studentske iskaznice kostala duplo, pa su u toj cijeni i veliki popusti za muzeje, saune, bazene, kazalista, na strucne knjige. Uglavnom zurim se zavrsiti da me ne stignu pristojbe koje nam se iza brda valjaju a sve su samo ne frendly. Doduse ovdje su silni protesti zbog toga trenutno, pokrenuta je i ustavna tuzba….sto ce na kraju biti, zivi bili pa vidjeli.
Comment by JJA — January 22, 2007 @ 5:53 am
E da htjela sam jos pitati jel mogu kod vas nakon bachelora na doktorat? Ovdje ne, prvo moraju nadoknaditi 4 semestra magistarskog.
Comment by JJA — January 22, 2007 @ 1:28 pm
@jja - ovisi o programu. neki imaju ph.d. with masters en route, neki nemaju. ali, uvijek treba nadoknaditi 30 kredita, ne moze se na doktorat direktno bez odradenog posla.
Comment by Lidija — January 22, 2007 @ 1:37 pm
U prirodnim znanostima se ne moze na doktorat bez tzv. “qualification exam”-a (iliti “qual”-a). I obicno zahtjevaju dvije godine predmeta, bez obzira ako ste jako pametni i polozite qual nakon 1. godine. Nakon toga, u principu se uz malo volje moze doci do doktorata u 2 godine, jedino sto ljudi to znaju produziti iz ciste lezernosti…
Jos je veci bed ako dolazite iz Europe, tesko da ce vam priznati europski master. Cak i ako priznaju i ne morate ici na ispite, morate poloziti qual.
Comment by Mirela — January 23, 2007 @ 12:57 am
hvala na odgovorima, jedino ne kuzim zasto se ne priznaje europski master (9 semestara intenzivnog rada) jer su zapadnoeuropski visokoskolski sistemi obicno cjenjeni
Comment by JJA — January 23, 2007 @ 7:20 am
Americka posla za ne priznavanje MA :-D. Naravno da to ovisi i o MA. Obicno su stroziji u prirodnim znanostima. Nakon sto sam vidjela oba sistema (NL i USA), tvrdim da Amerikanci vise nauce kako raditi i *prezentirati* znanost od Europljana na masteru.
Comment by Mirela — January 23, 2007 @ 12:44 pm
Pozdrav. DA li mi molim te možeš reći da li postoji neko Sveučilište da je dobro, a da ne traži prosjek za postdiplomski? Ja bi htjela upisati postdiplomski, a uistinu nisam bila neki briljantan student. prosjek mi je poprilično mali. Koliko traje postdiplomski na nekom takvom Sveučilištu i koliko bi me to došlo? Hvala
Comment by Kristina — April 12, 2007 @ 1:38 pm